U Gradskoj knjižnici Biograd na Moru održano je predavanje s temom „Kako se nositi s novim sposobnostima apstraktnog mišljenja kod tinejdžera?“ Biograđanke doktorice znanosti i razvojne psihologinje Ivane Macuka s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru.
Cilj predavanja, održanog u okviru 17. Tjedna mozga Odjela za psihologiju zadarskog sveučilišta, bio je informirati roditelje o razvoju mozga i promjenama u kognitivnim sposobnostima tijekom adolescencije.
Adolescentno razdoblje života je specifično razdoblje u kojem adolescenti nisu ni djeca a ni odrasli ljudi.
– Oni su po nekim svojim karakteristikama specifični, ponekad nas frustriraju svojim ponašanjem, ponekad iznenađuju a ponekad zabrinjavaju ili zbunjuju. Razvoj mozga kod adolescenata uzrokuje niz promjena u kognitivnim sposobnostima pri čemu se ponekad ne snalaze najbolje sa svojim novim sposobnostima. Ponekad su svadljivi, kritični, inatljivi prema roditeljima ili učiteljima. – kazala je, između ostalog, Macuka.
Osim puberteta i prihvaćanja potpuno razvijenog tijela što dovodi do seksualne zrelosti, istaknuti razvojni zadatak, kazala je Macuka, u razdoblju adolescencije je želja za neovisnošću i čest je izvor sukoba roditelja i adolescenata. Razvija se idealizam, razmišljaju o nekim pjesmama ili pričama, mogu doslovno shvatiti preneseno značenje, skloni su uhvatiti se u koštac s različitim socijalnim pa i političkim pitanjima, imaju osjećaj za ironiju i sarkazam, što je sve odraz njihovih novih kognitivnih sposobnosti.
Ranu adolescenciju, odnosno razdoblje završnih razreda osnovne škole, karakterizira pubertet i usmjerenost na vlastiti fizički izgled. Zaokupljeni su sami sobom, skloni su idealiziranju. Jako im je bitna pripadnost vršnjačkoj skupini u kojoj su i najviše podložni vršnjačkom pritisku.
– Ponekad radi važnosti pripadanja nekoj skupini oni pristaju, na poticaj drugih vršnjaka, i na konzumiranje opijata što se možda kosi s njihovima stavovima ili stavovima njihovih roditelja. – naglasila je Macuka.
Srednju adolescenciju odnosni se na prijelaz iz osnovne u srednju školu te iz srednje škole na fakultet. Tada se razvijaju prisna prijateljstva, moraju se snaći u novoj sredini i ta prijateljstva više nisu dominantno istospolna kao u osnovnoj školi. Više nisu podložni vršnjačkom pritisku kao u osnovnoj školi budući da sada jasno razlikuju svoja stajališta, osjećaje i potrebe od stajališta, osjećaja i potreba skupine vršnjaka kojoj pripadaju. Još uvijek se traže i eksperimentiraju s idejama tko su, što su i što žele postati.
Kasna adolescencija obuhvaća razdoblje od devetnaeste do dvadeset druge godine života. Tada već imaju relativno razvijen osjećaj identiteta, sužavaju izbor za budućnost izborom fakulteta ili radnog mjesta. To je period kada nema ili ima jako malo sukoba s roditeljima i kada razvijaju osjećaj neovisnosti.
Razvojna psihologinja Ivana Macuka na kraju predavanju preporučila je dvije knjige roditeljima djece u adolescentskoj dobi: „Obitelj s tinejdžerima“ danskog psihoterapeuta Jespera Julla koja sadrži mnoštvo primjera razgovora s roditeljima i tinjedžerima te „Tajne tinejdžerskog mozga“ autorice Sheryl Feinstein, predavačice razvojne psihologije i psihologije odgoja i obrazovanja na američkom sveučilištu Augustana.
