Prigodnom svečanošću otvoren je obnovljeni vrijedan spomenik kulturno-povijesne baštine mjesta Turanj, kula hrvatskih plemića Meštrovića iz 15. stoljeća, ili kako je među mještanima Turnja uvriježeno, Kaštel. U sklopu kule, u prizemlju, otvoren je Turističko-informativni centar, na gornjim dvjema etažama predviđen je izložbeni prostor dok je na najvišoj nadograđenoj etaži vidikovac s pogledom na staru jezgru mjesta. Isto tako, uređen je i dvorišni prostor predviđen za manje kulturne priredbe.
Tijekom ovih godina Ministarstvo kulture uložilo je 400 tisuća kuna, a Općina Sv. Filip i Jakov 200 tisuća. Kula će tijekom ljetne sezone biti otvorena za posjetitelje od 8 do 20 sati svakim danom s tim da će naplata ulaza započeti sljedeće sezone.
Prigodni program otvorila je nastavnica Osnovne škole Sv. Filip i Jakov Danijela Deković stihovima iz pjesme Andrije Kačića Miošića „Mejdan pod Turnjem“.
Program obnove Kaštela započela je, može se reći, 2002. godine izložbom „Turanj nekada i sada“ dok su radovi službeno započeli 2005. godine. Do 2002. godine u kuli je bila smještena trafostanice zadarske Elektre.
– Za mene je ovo bitan dan, 5. srpnja 2016. godine, zato jer je sve ovo zaista dugo trajalo. Sami ste čuli, jedanaest godina, tri načelnika se izmijenilo, a započelo je inicijativom mještana Turnja i Zavoda za zaštitu spomenika kulture pri Ministarstvu kulture, sadašnjeg Konzervatorskog odjela u Zadru. – naglasio je načelnik Općine Sv. Filip i Jakov Zoran Pelicarić posebno zahvalivši Konzervatorskom odjelu u Zadru, a na kraju, okrenuvši se prema kuli, i Kaštelu.
– Kulo, hvala ti, što si ponos, što si čuvala Turanj i davala zaštitni znak Turnju i nadamo se da ćeš sljedećih stotine godina to isto biti za naše mjesto Turanj! Kulo, hvala ti! – emotivan je bio Pelicarić.
Kula u Turnju je zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ovom prigodom u organizaciji Arheološkog muzeja Zadar i Zavičajnog muzeja Benkovac svečano je otvorena izložba „Kule i utvrde Ravnih kotara“. O izložbi su govorili viši kustos Arheološkog muzeja Zadar Hrvoje Manenica i ravnatelj benkovačkog muzeja Marin Ćurković.
Ravnatelj Konzervatorskog odjela u Zadru Igor Miletić posebno je istakao važnost i značaj obnove ostataka turanjske fortifikacije.
– Danas je doista jedan sretan trenutak iz više razloga. Za očuvanje baštine treba, kažu, novac i vrijeme. Ovdje smo imali sretan trenutak za oba faktora: da je ovo financiranje koje je Ministarstvo kulture podupiralo bilo u kontinuitetu i da je vremena bilo dovoljno da možemo raditi uistinu pedantno i staloženo kako bi ovaj projekt doveli do kraja. – naglasio je Miletić.
Od početka obnove radove je izvodila zadarska tvrtka „Bino commerce“, a projekt je izradio i obavio nadzor Ured ovlaštenog arhitekta Denis Koren iz Zadra.
– Kulturna baština mora biti u funkciji turizma i kulture. Nema sretnije stvari. Ovdje možemo imati jedan mali Turističko-informativni centar za malo mjesto velikog srca kao što je Turanj i jedan mali prostor gdje se mogu okupljati klape kroz čitavu godinu. Ovo je jedan vrlo vrijedan fortifikacijski sklop. Imamo ih mnogu u našem kraju, nažalost mnoge kao ruine i nepristupačne. Ova je vrijedna jer je funkcionalna i pristupačna. Ono što želim je da mještani uživaju u ovom prostoru, da sve svoje goste, prijatelje i turiste dovedu i provedu kroz ovaj prostor i da ovaj prostor može živjeti s mjestom! – dodao je Miletić.
Događaj su pjesmom uveličali turanjska ženska klapa „Karmel“ i Kulturno-umjetničko društvo „Maslina“ iz Turnja. Udurga „Vitezovi vranski“ predstavila se kratkom prikazom mačevalačkih vještina. Izložbu „Kule i utvrde Ravnih kotara“ i novoobnovljeni prostor kule svečano je otvorio je pročelnik za društvene djelatnosti Zadarske županije Ivan Šimunić.
Turanj leži na obali Pašmanskog kanala pet kilometara sjeverozapadno od Biograda na Moru uz Jadransku magistralu. Područje Turnja bilo je naseljeno već u antičko doba o čemu svjedoče rimski grobovi i arhitektonski fragmenti. Selo je dobilo ime po kuli, na latinskom turris znači toranj, plemena Meštrovića koji su posjedovali Turanj. Kao mjesto i župa spominje se u spisima 1430. godine. Srednjovjekovno naselje stradalo je u tijeku turskih napada, osobito 1645. godine. Desno od magistrale sačuvani su ostaci tvrđave s kulama na uglovima koja je dobrim dijelom porušena u 17. stoljeću. Uza sva povijesna stradanja sačuvani su dobrim dijelom pisani povijesni dokumenti na glagoljici što svjedoči o vjeri i kulturi ovog mjesta koje je i jedno od biskupijskih Bogorodičinih svetišta.
Kula hrvatskih plemića Meštrovića podignuta je vjerojatno u 15. stoljeću. Prema povijesnim kartama i izvorima, znamo da su postojale još tri kule. Kule je povezivao zid čime je naselje bilo utvrđeno. Poseban značaj kule i zidine dobivaju u 16. i 17. st. za vrijeme osmanlijskih upada. Mjesto je bilo više puta porušeno ali su ga zbog strateškog značaja Mlečani uvijek obnavljali.
