Temeljem javnog poziva Ministarstva kulture za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2016. godinu, Općini Tkon odobrena su novčana sredstva za više projekata u ukupnom iznosu od 100 tisuća kuna. U sklopu Programa zaštite i očuvanja arheološke baštine za 2016. godinu, za program sustavnog dokumentiranja utvrde Pustograd odobreno je 20 tisuća kuna, a za arheološka istraživanja crkve sv. Aleksandra 10 tisuća kuna.
U okviru Programa zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara za 2016. godinu, za izradu projektne dokumentacije rekonstrukcije zvonika crkve sv. Tome apostola namijenjeno je 30 tisuća, a za sanaciju zatvorenih prostora i izradu projektne dokumentacije Velikog tora, odnosno lokaliteta Crnike iznad mjesta Ugrinić ukupno 20 tisuća kuna.
U okviru Programa kulturno-umjetničkog amaterizma za izdavanje multimedijskog izdanja pod naslovom „Glagoljaško pučko crkveno pivanje u Tkonu“ odobreno je također 20 tisuća kuna.
Projekte na Programe zaštite i očuvanja arheološke baštine te zaštite očuvanja nepokretnih kulturnih dobara u ime Općine Tkon aplicirala je doc.dr.sc. Irena Radić Rossi sa Sveučilišta u Zadru, Odjel za arheologiju, dok je izdavanje multimedija aplicirala Općina Tkon.
Veliki tor ili Dvorac Ugrinić u šumi Crnike sagrađen je u 16. stoljeću na putu za sidrišta s južne strane otoka Pašmana i predstavlja ostavštinu Ugrinića iz plemena Šubića. Dvorac Ugrinić je zapravo kamena utvrda na dvije etaže okružena moćnim i visokim zidom. Utvrda je koristila za smještaj vojne posade s obiteljima i predaka današnjih stanovnika mjesta Ugrinić, a po svemu sudeći u njoj je moglo istodobno živjeti oko pedeset ljudi.
Prije Drugog svjetskog rata župnu crkvu sv. Tome apostola je krasio visoki romanički zvonik s dva vrlo stara zvona. Zvonik je sačuvao svoj oblik do 9.rujna 1944.g. kada crkvu bombardiraju savezničke snage. Crkva je znatno oštećena, a oltar sv. Tome, piramidalni vrh i tambur zvonika potpuno su uništeni i do današnjeg dana nisu vraćeni u prvobitno stanje.
Pustograd je utvrda koja datira iz 6. stoljeća ispod koje je bilo prvobitno naselje. Nalazi se na brdu iznad uvale Zaklopica. U doba Bizantskog carstva služila je kao vojna utvrda za nadgledavanje i čuvanje Pašmanskog i Zadarskog kanala od napada gusara. Stanovnici mjesta bježali su pred napadima koristeći je kao sklonište. Obrambeni zid koji okružuje vrh brda ima oblik nepravilnog kruga. Sačuvan je dijelom tek u temelju, a dijelom u visini od pola do jednog metra. Na sjevernoj strani sačuvani su temelji jedne kule, a na južnoj gotovo cijela kula. Unutar prstena zidina su tragovi dviju građevina, vjerojatno stambene zgrade i cisterne za vodu. Danas je Pustograd vrijedno arheološko nalazište do kojeg je uređena staza obilježena planinarskim markacijama.
Tkon je od davnina glagoljaška župa koja je iznjedrila od 15. stoljeća do danas 76 svećenika-glagoljaša. U njoj su se od davnina župne matice i druge knjige vodile na glagoljici. Župa je sačuvala glagoljske matice krštenih, vjenčanih, umrlih i krizmanih kao i glagoljske madrikule bratovština sv. Tome, sv. Ante i Gospe od sedam žalosti. Ukupno trinaest kodeksa od 1613. do 1816. godine. U svojem arhivu župa posjeduje jedanaest starih glagoljskih tiskanih misala i brevijara. Do dana današnjeg očuvali su se domaći glagoljaški napjevi za stalne dijelove svete mise i druga bogoslužna slavlja. Jedino se još u Tkonu uskrsna posljedica “Žrtvi vazmenoj ” pjeva na starom napjevu u dijeloškom obliku. Crkveni pučki pjevači župe sv. Tome apostola predstavljaju svoju glazbenu glagoljašku baštinu na mnogim susretima i večerima koji su posvećeni očuvanju glagoljaške baštine. Crkveni pjevači 2014. godine su snimili DVD i CD za knjigu “Župa Tkon” i od 2015. godine nositelji su prestižne oznake Hrvatski otočni proizvod za izvorno pjevanje.
Tkonski benediktinci koludari bili su stoljećima glagoljaši. Od kodeksa koji potječe iz njihova samostana (13.-15. st.), najpoznatiji je prijevod Regule sv. Benedikta iz 14. stoljeća. Rukopis se čuva u HAZU-u. Osim Regula, tog jedinstvenog i jednog od najstarijih glagoljicom pisanih tekstova te vrste u hrvatskoj srednjovjekovnoj kulturi, tu su i dva glagoljaška spomenika koja imaju posebnu vrijednost za povijest hrvatske srednjovjekovne književnosti: Pašmanski brevijar i Tkonski zbornik.
Crkva sv. Aleksandra na lokalitetu Poljane prvi put u povijesnim izvorima se spominje u 11. stoljeću. Tijekom 2014. godine obavljena su prva arheološka istraživanja pri čemu je utvrđeno da se nedvojbeno radi o ostacima nekog arhitektonskog objekta. Zasada još se ne može sa sigurnošću reći je li riječ, kako se pretpostavlja, o ostacima neke crkve iz ranokršćanskih vremena ili o nekoj antičkoj građevini. Arheološku kampanju proveli su profesori s Odjela arheologije Sveučilišta u Zadru Tomislav Fabijanić i Zrinka Brkan-Klarin. Jedan od pokazatelja da su to ostaci crkve sv. Aleksandra, pape i rinskog biskupa od 105. do 110. godine jesu i njegove relikvije koje se čuvaju u župnoj crkvi u Tkonu kao i dokument iz 15. stoljeća u kojem se relikvije spominju.
