U Domu kulture u Tkonu, u sklopu 11. izdanja međunarodne sportsko-turističke manifestacije Škraping, svečano je otvorena izložba „Brodolom kod otočića Gnalića“. Izložbu vrijednih predmeta te fotografija s posljednjeg istraživanja predmeta postavila je doktorantica i profesorica arheologije Katarina Batur iz Zadra, članica istraživačkog tima. Na početku, načelnik Općine Tkon Goran Mušćet otkrio je kako je započela uspješna suradnja tima sa zadarskog sveučilišta i Općine Tkon.
– Malo sam se raspitao i doznao da se baza međunarodnog istraživačkog tima nalazi na Murteru što me malo začudilo. Otišao sam u Murter, upoznao voditeljicu tima gospođu Irenu Radić-Rossi sa Sveučilišta u Zadru i ponudio joj da se stacioniraju kod nas u Tkonu. Zašto u Tkon? Jer se otočić Gnalić nalazi u našoj Općini pa je i razumljivo da središte hidroarheoloških istraživanja bude ovdje. – rekao je načelnik Goran Mušćet napomenuvši važnost istraživanja i obnove i drugih arheološko-povijesnih lokaliteta na području općine: crkvice sv. Aleksandra na Poljanama, vidikovca Pustograd te u Ugriniću.
– Već je peta godina istraživanja hidroarheološkog lokaliteta Gnalić i sve smo zadovoljniji količinom podataka koje smo prikupili. Jedna od najvažnijih je da smo uspjeli ustanoviti način kako je brod potonuo. Dakle, nije potonuo u vertikalnom položaju kako se mislilo već na svoju desnu stranu. – kazala je Batur.
Isto tako, najnovija istraživanja materijala pokazuju da je brod prevozio čak deset vrsta sirovina.
Istraživanje hidroarheološkog nalazišta Gnalić odvija se u sklopu projekta AdriaS (Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje) kojeg financijski podržavaju Hrvatska zaklada za znanost, Ministarstvo kulture i partnerske institucije uz logističku podršku Općine Tkon.
Venecijanski brod po imenu „Gagliana grossa“, nosivosti 755 tona, isplovio je iz Venecije prema Carigradu u listopadu 1583. godine prevozeći, između ostalog, oko 5 tisuća prozorskih stakala potrebnih za obnovu u požaru uništenom haremu sultana Murata III. Devetog studenog iste godine glasnici Mletačke Republike objavili su vijest o potonuću broda u vodama pored otočića Gnalić da bi sljedećeg mjeseca bilo organizirano spašavanje brodskog tereta koje je potrajalo do siječnja 1584. godine. Nakon toga potonuli brod polako je pao u zaborav. Članovi posade i ostali sudionici ovih događaja bili su podrijetlom iz Hrvatske, Italije, Francuske, Španjolske, Portugala, Velike Britanije, Nizozemske, Njemačke, Češke, Slovenije, Grčke, Rumunjske, Litve, Poljske, Malte, Turske pa čak i iz Perua.
