Vijećnici Gradskog vijeća Grada Biograda na Moru, pod predsjedanjem zamjenice predsjednika Vijeća Ivane Stamičar (HDZ), održali su devetnaestu sjednicu na kojoj je od petnaestero nazočilo jedanaestero vijećnika: Josip Pešić (HDZ), Angela Šarić Lončar (HDZ), Toni Bogdanić (HDZ), Nikoleta Mustapić (HDZ), Josipa Pribilović (HDZ), Marko Jurić (HSU), Ratko Krstinić (SDP), Antoni Rudić (Nezavisna lista Antoni Rudić), Ante Fuzul (MODES), Slavica Jeličić (SDP) te Ivana Stamičar (HDZ). Izostali su Tonči Šangulin (HDZ), Leo Zorica (Nezavisna lista Antoni Rudić), Krsto Milačić (MODES) i Ivica Kapitanović (HDZ).
S osam „za“ i tri oporbena „protiv“ prihvaćen je, posljednjih dana „vruća“ tema, prijedlog odluke o podnošenju pisma namjere o obavljanju osnivačkih prava i obveza nad Specijalnom bolnicom Biograd na Moru.
Podnošenje pisma namjere osnivaču i vlasniku bolnice Zadarskoj županiji, istaknuo je gradonačelnik Ivan Knez (HDZ), gradsko vodstvo temelji na odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti u kojoj stoji kako osnivač, odnosno vlasnik, može biti i jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju Grad Biograd na Moru.
– Problem bolnice oduvijek je bio postizanje limita. Limit je nešto što morate napraviti da biste dobivali sredstva. Biogradska bolnica nikada ne postigne barem 90 posto, uvijek je to 75, 80, 82 posto ali nikako ni blizu 90. Svim dosadašnjim ravnateljima nije bilo lako raditi kada iza leđa slušaju hoće li se ili neće prebaciti ortopedija u Zadar. – rekao je Knez dodavši da mu je u razgovorima s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem dva puta kazano da bolnica neće biti sanirana.
Izložena su dva prijedloga rješenja statusa bolnice: fuzija sa zadarskom bolnicom i prestanak statusa pravne osobe ili tzv. funkcionalno spajanje sa zadržavanjem statusa pravne osobe.
– Ovo je samo politička odluka, a kasnije bi se riješio problem duga od 29 milijuna kuna posebnim ugovorom s državom. Ovime Grad Biograd ne preuzima na sebe dug bolnice. – izričit je bio biogradski gradonačelnik.
Tešku financijsku situaciju u bolnici gradonačelnik Knez je dočarao kroz jedan od primjera velikih potraživanja tvrtki prema specijalnoj bolnici, u ovom slučaju radi se o neplaćenom računu starom dvije godine za isporuku ortopedskih implantata u visini od 4,5 milijuna kuna uz dodatni milijun kuna kamata.
Vijećnik Ratko Krstinić (SDP) zapitao se zašto pacijent ne može sam izabrati koji će mu implantat biti ugrađen već se, ističe Krstinić, ugrađuje onaj izabran putem javne nabave, često puta lošije kvalitete, a skuplji.
Vijećnik Antoni Rudić (Nezavisna lista Antoni Rudić) kazao je kako je tema „vrući krumpir“ te dodao kako bi vijećnici trebali biti bolje upoznati s problemima rada bolnice te kako bi ona trebala funkcionirati po zakonitostima tržišne ekonomije.
Gradonačelnik Knez naveo je osnovne probleme rada bolnice.
– Mi plaćamo naše liječnike specijalizante koji odlaze nam u Lovran jer na to imaju pravo, limit bolnice ne može se postići još od 2013. godine, liječnici imaju pravo na 35 dana godišnjeg odmora plus dva mjeseca za obrazovanje, ugradnju umjetnog kuka HZZO plaća 16 tisuća kuna a stvarna cijena koštanja je 32 tisuće. – dodao je Knez.
U sklopu prijedloga odluke o usvajanju Strategije razvoja medicinskog turizma u Biogradu na Moru, prof.dr.sci. i dr.med. Branko Vitale kao član skupine stručnjaka za provedbu projekta „Biogradska inicijativa“, odnosno „Zdravstveno-turističkog centra Biograd na Moru“, predstavio je vijećnicima poslovni model po kojem bi Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na Moru bila u mogućnosti ostvarivati profit i osigurati sebi opstanak.
– Očekivani učinci projekta bili bi vrhunske medicinske usluge biogradske bolnice, cjelogodišnja turistička aktivnost na razini grada, nova radna mjesta te prepoznatljiva turistička destinacija. Moramo imati vrhunske ambicije koje će napraviti iskorak i, bez pretjerivanja, izbaciti Biograd na razini Europske unije ili će ostati tamo gdje je sada. – naglasio je dr. Branko Vitale u svojem opširnom jednosatnom izlaganju.
Od ostalih važnijih točaka dnevnog reda, usvojen je prijedlog odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za prodaju dva građevinska zemljišta u Industrijskoj zoni za 229 tisuća kuna, to jest, 316 tisuća kuna. Planirane investicije na zemljištima su izgradnja objekta za suhu marinu, servis i održavanje plovila te za izgradnju objekta za prodaju građevinskog materijala.
Isto tako, prihvaćena je odluka o kupnji nekretnina, odnosno zemljišta, u svrhu izgradnje dijela kanalizacijskog sustava i prometne mreže na predjelu Meterize.
Na kraju, usvojeno je izvješće o radu Hrvatskog Crvenog križa – Gradskog društva Crvenog križa Biograd na Moru za razdoblje prve polovice tekuće godine.
