U Biogradu na Moru, u zapadnom dijelu Industrijske zone Biograd na Moru, u nazočnosti gradonačelnika Ivana Kneza, direktora komunalne tvrtke Bošana Krunoslava Pešića, zamjenika župana Zadarske županije Šime Vickovića i drugih uzvanika, svečano je otvoreno novoizgrađeno reciklažno dvorište vrijedno približno 5,2 milijuna kuna.
Ovim događajem označeno je stavljanje u funkciju prvog objekta ovakve vrste na području Grada Biograda na Moru čija je gradnja realizirana u okviru projekta „Reciklažno dvorište Biograd na Moru“, ukupne vrijednosti 5.151.239,34 kuna, od čega se iz EU i nacionalnih izvora sufinancira s više od 90 posto.
Gradonačelnik Knez naglasio je kako je Europska unija bila jedina mogućnost ostvarenja ovog projekta.
– Da nije EU, ovo se nikada ne bi dogodilo! Možda za dvadeset do pedeset godina! Hrvatska kada je ušla u EU, ušla je kako bi se mogla, na jedan način, razvijati kao Europa, kao zapad. Nadamo se da ćemo i druge projekte otvoriti skoro, evo vidjeli ste na samom ulazu gradnju poduzetničkog inkubatora. Zatim, gradi se Turističko-informativni centar Biograd kao i BioSfera – centar za održivi aktivni turizam i aglomeracija Biograd-Pašman-Tkon. Ponavljam, Europa je šansa, možemo graditi graditi europskim novcem, svojim nikada pa ni onda. – jasan je bio biogradski gradonačelnik.
Zamjenik župana Šime Vicković poručio je kako su ovakvi projekti plod ideje ulaska u Europsku uniju, isključivo planiranih najviše radi novih naraštaja djece.
Marijan Galović, stručni konzultant koji je proveo edukacijsku promidžbu projekta, od tiskanja promidžbenih materijala do edukacijskih radionica namijenjenih vrtićarcima, naglasio je kako je svrha promidžbenih brošura pomoći građanima u korištenju reciklažnog dvorišta.
– Reciklažno dvorište je središnji dio sustava gospodarenja otpadom jer se ovdje mogu donijeti sve one vrste otpada koje ne možemo odložiti u spremnike koji se nalaze na ulici. U brošurama koje ćemo podijeliti građanima mogu se vidjeti vrste otpada koje se zbrinjavanju u reciklažnom dvorištu. – rekao je Galović.
Učenicima sedmih razreda Osnovne škole Biograd na Moru,
kratkim obilaskom izgrađenog objekta, predstavljen je rad i način korištenja reciklažnog dvorišta.
Reciklažno dvorište moći će koristiti isključivo građani grada Biograda, pojasnio je Krunoslav Pešić, direktor tvrtke Bošana d.o.o. koja će upravljati reciklažnim dvorištem .
– Već dana mogu donijeti sve one vrste otpada koje ne mogu odložiti u spremnike otpada za domaćinstvo. Koliko će to koštati građane? Nula kuna. – dodao je Pešić.
U reciklažnom dvorištu zaposlena su tri nova djelatnik, a a najavio je Pešić, bit će ih i još.
Projekt je prijavljen i odobren na dva poziva: „Poziv na dostavu projektnih prijedloga Građenje reciklažnih dvorišta“ u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike (PT 1) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (PT 2) u sklopu kojeg je projektu odobreno sufinanciranje u iznosu 85 posto, preciznije 4.367.828,63 kuna, i na „Poziv za dodjelu sredstava Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini za 2017. godinu“, od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, u sklopu kojeg je projektu odobreno dodatnih 462.475,97 kuna.
Prvi ugovori su potpisani od strane ministra Tomislava Ćorića i direktora Fonda Dubravka Ponoša u studenom 2017. godine dok je dodatna Odluka o odobravanju sredstava, s potpisom ministrice Gabrijele Žalac stigla u siječnju 2018. godine.
Većina sredstava je utrošena na izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta u Industrijskoj zoni Biograd na Moru dok je ostatak sredstava bio namijenjen za upravljanje projektom, informiranje i edukaciju stanovništva.
Radno vrijeme reciklažnog dvorišta
Zimsko radno vrijeme:
pon – pet: 8.00-15.00
sub: 8.00 – 13.00 sati
nedjeljom i blagdanom zatvoreno
Ljetno radno vrijeme:
pon – pet: 7.00-21.00
sub: 7.00 – 17.00 sati
nedjeljom i blagdanom zatvoreno
Što građani mogu odložiti u reciklažnom dvorištu?
- Karton – samo lijepo složena ambalaža od kartona (na primjer kutije i kutijice)
- Staklo – boce i tanjuri općenito, prozirno staklo odvojeno od plastičnog pokrova
- Metal – željezo općenito, kuhala, metalne mreže, bicikli, cijevi, slavine
- Trajna dobra – perilice, hladnjaci, škrinje, televizori, monitori, računala, printeri, elektronički aparati različitih dimenzija iz kućne uporabe
- Drvo – namještaj općenito, trupci, drvene kutije, prešane daske, iverice i slično
- Granje – granje, otpaci od guljenja povrća, otkos od trave i slično
- Inertno – miješani otpad od demoliranja od keramike, terakote, porculana iz kućne uporabe
- Glomazni otpad – otpad kojeg je nemoguće reciklirati zbog dimenzija koje ne stanu u zeleni kontejner poput madraca, kauča i fotelja
- Ambalaža od meke plastike – celofan, najlon, ambalažni stiropor, flasteri, vrećice i torbe od plastike
- Ambalaža od tvrde plastike – boce, pladnjevi i kutije
- Gume – gume za automobile, motocikle, mopede i bicikle iz kućne uporabe
- Kutije s oznakom „otrovno zapaljivo“ – limenke boje, sprejevi, ambalaža od ljepila, pesticida i antikoroziva iz kućne uporabe
- Neon – razbijene svjetiljke i potrošene neonske žarulje iz kućne uporabe
- Akumulatori – akumulatori od automobila i motocikala iz kućne uporabe
- Biljno ulje – ulje za prženje i uporabu hrane (npr. zalihe od uljnih proizvoda)
- Mineralna ulja – ulja za automobile za kućnu uporabu
- Baterije – baterije za svjetiljke, sitne baterije od ručnih satova, pravokutne baterije, baterije za mobitele…
- Potrošeni lijekovi – ampule za injekcije, dezinfekcijska sredstva, sirupi, masti, tablete (bez da se nalaze u kartonskoj kutiji)
- Toneri – toneri za printanje iz kućne uporabe.
