U nakladi ogranka Matice hrvatske u Zadru, u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru, predstavljena je knjiga „Župa Radošinovac i radošinovačko rodoslovlje“ autora prof. Bože Došena.
Predsjednik ogranka Matice hrvatske u Zadru dr.sc. Radomir Jurić, u ime nakladnika, za autora je kazao kako se radi o osobi svestranog obrazovanja, u teološkom i profesorskom smislu, o kulturnom i prosvjetnom djelatniku koji prikuplja građu i izdaje je kroz književna djela i zbornike.
– Sama knjiga je nastala na temelju arhivskog gradiva i relevantne literature ali i vlastitih istraživanja samog autora posebno baveći se tradicijskom kulturom. Osobito bogatstvo knjige je popis toponima što daje posebni značaj knjizi. Iz svega izvire velika strast i ljubav za rodnu grudu, osobito u poglavljima o rodoslovljima. – istaknuo je Jurić.
Knjiga je izdana ove godine, tiskana u 350 primjeraka i sadrži 310 stranica. Recenzenti knjige su prof. Božidar Šimunić i dr.sc. Lovorka Čoralić. Tehnički su je pripremili Goran Jeličić i Anđela Prtenjača, oblikovala ju je Ines Bralić, lektorirala Božena Kero, a fotografije su djelo Branka Antunovića. Urednik djela je Ivica Vigato.
Predstavljač djela prof. Božidar Šimunić naglasio je, među ostalim, autorovo naglašeni hrvatski identitet kojeg živi na načelima domoljublja, bogoljublja i čovjekoljublja.
– Knjiga je snažno svjedočanstvo o vitalnosti hrvatske istobitnosti odnosno samosvojnosti. Knjiga je znakovit odgovor sudbinski usredotočen na život i postojanje. Autor se vraća svojim iskonskim korijenima, postupku koji potire neljudske stranputice modernog vremena. – rekao je Šimunić.
Predstavljačica djela dr.sc. Lovorka Čoralić iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu osvrnula se na različito nazivlje naselja tijekom povijesti, rodnog mjesta autora djela, navodeći četiri verzije imena. Pritom je izrazila slaganje s autorovom stajalištem i nazivom Radošinovac za kojeg je rekla da argumentirano kroz povijest mjesta ima najuvjerljivije uporište.
– Knjiga je rezultat, ja bih rekla više desetljeća proučavanja doista svakovrsnih dokumenata vezanih za župu Radošinovac. Prije svega, matične knjige umrlih, rođenih i vjenčanih, stanje duša, mletačkog katastra, korištena je adekvatna znanstvena literatura ali i kazivanja starijih stanovnika naselja. – kazala je Čoralić.
Posebno su dragocjeni nazivi za oruđa, alate, nazivi za koje malo tko više zna, a koji su na ovaj način sačuvani od zaborava. Najopsežnije poglavlje odnosi se na podrijetlo prezimena, odnosno rodova, s izvanredno napravljenim geneaološkim prikazima.
– Od 19. stoljeća do današnjih dana nije izostavljena nijedna osoba koja vezana za ovo selo. Vjerujem da će taj dio žiteljima biti posebno drag jer će u njemu naći sebe, svoje pretke i najbliže i to je ono što je iziskivalo, vjerujem, najveći trud. – dodala je Čoralić.
Dr.sc. Josip Lisac, jezikoslovac i redovni profesor na zadarskom sveučilištu, kazao je da su Došeni podrijetlom bunjevački Hrvati koji izvorno potječu iz sjevernijeg dijela zapadne Hercegovine, nedaleko od Mostara. Isprva su se kretali osobito prema Lici, a potom prema Subotici i Somboru u Vojvodini i Baji u Mađarskoj. U bunjevačko jezgro upleli su se, kazao je Lisac, i drugi pa i oni s područja Cetine kojima pripadaju Došeni.
Prof. Došen posebno je istaknuo doprinos Božidara Šimunića u realizaciji ove knjige. Potom se osvrnuo na naziv naselja navodeći podatak o spomenu naziva Radošinovac u jednini iz 1709. godine Marka Rimca i Gorana Mladinea u njihovom djelu „Zadarsko okružje na mletačkom katastru iz 1709. godine – Donji kotar“ .
– Nakon toga Bianchi u „Zara 2“ spominje ga i kao Radošinovac i Radašinovac. Međutim, u tzv. Benkovačkom katasniku iz 1893. godine stoji lijepo napisano ime Radošinovac. I u svim matičnim knjigama, kako u Državnom arhivu, tako i u paricama Zadarske nadbiskupije stoji također ime župe Radošinovac. – naglasio je prof. Došen, dopredsjednik ogranka Matice hrvatske u Zadru.
Božo Došen bio je urednik knjige „Polača – program obnove i razvoja“, napisao je tekst za monografiju „Stradanje ravnokotarskog bića“ te je autor monografije „40 godina Srednje škole Biograd na Moru“. U suradnji s ogrankom Matice hrvatske u Zadru i drugim subjektima, organizirao je više znanstvenih skupova: „Glagoljica na biogradskom području“, „Braća Vranjani i Vrana tijekom povijesti“ te skup o hrvatskom jezikoslovcu Blažu Jurišiću.
