U sklopu svoje ljetne turneje u biogradskoj gradskoj knjižnici gostovao je hrvatski putopisac, fotograf i istraživač Davor Rostuhar, prvi Hrvat koji je osvojio Južni pol. Sredinom studenog prošle godine, u okviru samostalne ekspedicije, pjesšice je prevalio gotovo tisuću dvjesto kilometara na 40 stupnjeva ispod nule u 48 dana vukući za sobom sanjke s opremom u startu teškoj čak 137 kilograma.
Pritom je provodio trogodišnje opsežne pripreme, od iscrpljujućih vježbi trčanja s povlačenjem automobilske gume koja je simulirala opremu na sanjkama, mjerenja napredovanja fizičke spreme u suradnji s Kineziološkim fakultetom u Zagrebu, do mentalnih treninga budući da je, kako je naglasio Rostuhar, „sve u glavi“ pa i njegova odlučnosti i prilika da ostvari dugogodišnji san i osvoji najjužniju točku planeta.
Zalihu od 46 kilograma hrane rasporedio je u posebne obroke „u gram“ razvrstanih uz pomoć dodatno zaposlenih dvoje ljudi. Sa sobom je ponio i petnaest litara benzina potrebnih za termičku obradu obroka dok mu vode za tu svrhu nije nedostajalo s obzirom na snježno okruženje. Zamjenu za domaću pancetu i kulen u Argentini, priča Rostuhar, nije mogao pronaći te je na granici nije imao izbora nego ih prokrijumčariti, a jedino što je sebi pritom mogao dopustiti „za svoj gušt“ bila je boca votke imena „Amundsen“. Zbog prevelike mase, svoju profesionalnu foto i video opremu ovoga puta nije mogao ponijeti pa je fotografije i video materijal snimio malom akcijskom kamerom i mobitelom.
– Kada je riječ o velikim pothvatima, mislim da uvijek barem 90 posto uspjeha leži u pripremi. Tu mi je veliki uzor bio i sam Roald Amundsen, Norvežanin koji je bio prvi čovjek na svijetu koji je osvojio Južni pol. On je rekao „da uspjeh svakog velikog pothvata ovisi isključivo o kvaliteti pripreme a neki misle da se to zove sreća.“ – rekao je Rostuhar koji je ovim pothvatom ostvario svoj san i opisao ga u svojo sedmoj knjizi „Polarni san“.
Svoj san o Južnom polu Rostuhar je počeo sanjati prije šesnaest godina kada je bio na putovanju biciklom do Egipta. Na putu do tamo, u Istanbulu, naletio je na broj časopisa National Geographic iz 1978. godine s naslovnicom japanskog avanturista Naomija Uemure, prvog čovjeka na svijetu koji je sam došao na Sjeverni pol.
Na ruti prema Južnom polu na stalnoj vezi bio je s posebnom logističkom tvrtkom koja je u svakom trenutku bila pripravna, u slučaju da ekspedicija pođe po zlu, sportskim avionom, kako se izrazio Rostuhar, „izvaditi“ ga s Antarktike. Međutim, u trećoj četvrtini puta hrvatski avanturist bio je prepušten sam sebi budući da u tome dijelu nije bilo dovoljno ravnog dijela za slijetanje aviona.
Tri točke su u svijetu koje su kroz povijest privlačile ljude da im se približe: Mount Everest, Sjeverni pol i Južni pol. Do danas dvadeset i pet ekspedicija je uspjelo osvojiti Južni pol, a od Hrvata do Davor Rostuhara nitko u tome nije uspio dok je prvi Hrvat koji je stigao do Sjevernog pola i Mount Everesta bio proslavljeni alpinist Stipe Božić.
Mnogi avanturisti odlučuju se na ekspediciju Južni pol uz pomoć vjetra ili na motorni pogon dok se Rostuhar odlučio ići težim putem: sam bez pomoći i podrške od strane ikoga ili ičega bez organizirane dostave hrane uzdajući se u vlastitu psihofizičku snagu.
U drugom dijelu događaja prikazan je dokumentarni film kojeg je tijekom ekspedicije snimio Rostuhar a režirao njegov prijatelj Đuro Gavran. Veliku podršku u ostvarenju sna dali su mu njegovi prijetelji, obitelji i djevojka Anđela.
