S ciljem izrade Programa ukupnog razvoja Općine Sv. Filip i Jakov, u vijećnici općinske zgrade u Sv. Filip i Jakovu, održana je radionica istoimenog naziva na kojoj su sudjelovali predstavnici iz sektora gospodarstva, turizma, poljoprivrede, civilnog sektora i obrazovanja. Ovim programom ukupnog razvoja, istaknuto je na radionici, žele se odrediti strateški ciljevi i prioriteti društveno-gospodarstvenog razvoja usklađeni sa smjernicama Europske unije i nacionalnim i regionalnim programima i propisima.
U uvodnom dijelu, viši stručni suradnik za razvoj i društvene djelatnosti lokalne općinske uprave Darko Mikas istaknuo je da je, među ostalim, obavljena SWOT analiza kojom su uočene snage, slabosti, prilike i prijetnje razvoja na području Općine. Kao snage istaknuti su, pored ostalog, bogata kulturno-povijesna baština, optimalni uvjeti za razvoj ruralnog turizma, veliki potencijal ekološke poljoprivredno-prehrambene proizvodnje, stalni rast turističkih dolazaka i tako dalje.
Kao slabosti uočene su, pored ostalih, slaba integriranost kulturno-povijesne baštine u ponudu turizma, nerazvijena komunalna infrastruktura, ispodprosječna obrazovanost stanovništva, zastarjela lučka infrastruktura, nedovoljno razvijen hotelski turizam, neriješeni imovinsko-pravni odnosi nad zemljištem odnosno raštrkana mala zemljišta, nedostatak biciklističke i pješačke infrastrukture i tako dalje.
Kao prilike za razvoj naglašeni su razvoj ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika kao arheološki, avanturistički i slično, unaprjeđen stand ard smještajnih jedinica, razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje, okrupnjivanje zemljišnih čestica, iskorištavanje obnovljivih izvora energije, mogućnost financiranja razvoja putem EU fondova, aktivna poslovna zona servisno-obrtnih djelatnosti i tako dalje.
Moguće prijetnje razvoju su nastavak loše gospodarstvene situacije, neodgovarajuća provedba politike ruralnog razvoja, loše gospodarenje prirodnim resursima, trend iseljavanja mladog stanovništva, slaba iskorištenost izvora EU financiranja, nedovoljna zainteresiranost investitora, nedovoljna informiranost i slaba motivacija mještana za projekte od općeg interesa i tako dalje.
U nacrtu dokumenta navedeni su predloženi razvojni projekti: uređenje plaže Iza Banja, luke otvorene za javni promet i Trga Na vr´ sela u Sv. Filip i Jakovu, plaže Morovićka, trga ispred crkve Gospe Karmelske, izgradnja ceste u predjelu Krč u Turnju, reciklažnog dvorišta Banovi bori, Trga Emila Zole u Sv. Petru i tako dalje. Isto tako, predloženi projekti od važnosti za razvoj cijele Općine Sv. Filip i Jakov su izgradnja biciklističkih staza i nogostupa, suvremenog kanalizacijskog sustava odvodnje otpadnih voda, vodoopskrbnog sustava, poduzetničke infrastrukture za Zonu obrtnih i servisnih djelatnosti, novog dječjeg vrtića, rekonstrukcija zgrade Dobrovoljnog vatrogasnog društva, obnova kule Fortica, tj. Ljetnikovca obitelji De Soppe na otoku Bapcu i obnova kino-dvorane u Sv. Filip i Jakovu.
Kada je riječ o pripremi projekta, manjih ili većih, i prijavi na natječaje europskih fondova ili resornih ministarstava, ravnateljica Osnovne škole Sv. Filip i Jakov Gordana Kurtov istakla je opsežnost i ogroman utrošak energije i vremena onih koji pripremaju neophodnu dokumentaciju. Za njih, kao prije svega prosvjetne djelatnike, to često predstavlja dodatnu prepreku u ionako zahtjevnom natječajnom postupku.
– Da biste se prijavili na neki projekt, to traži toliko vremena zbog kompleksnosti i složenosti. Ja mislim da bi Općina trebala formirati tim od 2 do 3 ljudi koji će biti na usluzi i dati vam informaciju i izraditi vam projekt. Međimurska županija „povukla“ je sva sredstva, ne zato što su pametniji od nas, nego zato što su imali prave ljude na pravom mjestu. Dovoljno je u ovoj maloj sredini tri takva čovjeka da čuda naprave. – kazala je Kurtov dodavši da je Osnovna škola Sv. Filip i Jakov prijavila projekt za izgradnju vanjskih igrališta i tribine u dvorani u vrijednosti od 35 tisuća kuna, međutim, resorno ministarstvo je preusmjerila sva sredstva u strukovne škole.
Kristijan Galešić iz Lokalne akcijske grupe u ribarstvu (LAGUR) Lostura naglasio je kao problem neinformiranost lokalnog stanovništva te da za one projekte koji prelazi razinu educiranosti prijavitelja potrebno zatražiti pomoć ovlaštenih konzultantskih tvrtki čije usluge, kako je rekao Galešić, nije potrebno platiti ako projekt bude odbijen.
– Sve je više obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i mladih koji su informatički obrazovani pa oni mogu i sami odraditi pripremu projekta. Na razini županije objavljuju se natječaji jednom godišnje namijenjenih ruralnom razvoju i svaka osoba sa srednjoj stručnom spremom to može obaviti. Međutim, natječaji u koji su veća novčana sredstva, pogotovo bespovratna, zahtjevnija su, pa i za nas, a i Općinu te postoji velika mogućnost da se ne prođe budući da je konkurencija velika jer u Hrvatskoj ima oko 160 tisuća OPG-a. – kazao je Galešić.
Sanja Santini-Šuperba nadovezala se mišljenjem kako je stanje takvo da „domaćim ljudima“ vrlo često natječaji i javni pozivi nisu razumljivi jer struktura obrazovanosti je dosta niska. Općinskog vijećnika Bruna Mandića interesirala je uspješnost realizacije projekata na području općine sufinanciranih iz EU i nacionalnih natječaja. Poduzetnik Rade Vuletić istakao je uređenje biciklističkih staza i potrebu za smanjenjem „apartmanizacije“ te ustvrdio velik pomak u gastronomskoj ponudi.
– Cikloturizam i druge vrste aktivnog turizma, prema statističkim pokazateljima, kao jedan od načina odmora, preferira sve veći broj gostiju. Tu leži jedan od potencijala kojim se može naša predsezona, odnosno posezona, može poboljšati. Na potezu između Sv. Petra i Turnja gradit će se biciklistička staza što je pozitivna stvar jer se na taj način može zaokružiti cijela općina. – rekla je Ana Barbaroša, suradnica za marketing u Turističkoj zajednici općine Sv. Filip i Jakov.
Tijekom radionice, za potrebe izrade Programa ukupnog razvoja Općine Sv. Filip i Jakov, nazočni su imali prigodi ispuniti anonimni upitnik za procjenu zadovoljstva žitelja Općine Sv. Filip i Jakov iz područja gospodarstvenih, infrastrukturnih, okolišnih, obrazovnih indikatora i indikatora kvalitete življenja.